preskoči na sadržaj

Osnovna škola Stanovi Zadar

Login
UPISI U SREDNJU

         

e-Dnevnik

Popis udžbenika

za 2018./2019. šk. godinu

Grad Zadar

Kalendar
« Rujan 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Školski kalendar 2017./2018. g

OKVIRNI VREMENIK

VREMENIK PISMENIH PROVJERA ZNANJA  ZA 1. PLOUGODIŠTE 2016./2017. ŠK.GOD

Vremenik pisanih provjera 

Uvođenjem e-dnevnika Vremenik pisanih provjera se više ne objavljuje izravno na web-stranicama škole već je dostupan svim učenicima i roditeljima putem aplikacije:

e-dnevnik za roditelje i učenike

Mala anketa
Koliko često igrate računalne igre ?





Foršpan Z(k)adra

Tražilica
Vrijeme u Zadru

Brojač posjeta
Ispis statistike od 20. 10. 2010.

Ukupno: 957466
Ovaj mjesec: 3744
Ovaj tjedan: 511
Danas: 3
Školski list

PROMETNA UČILICA

MZOS

EDU.hr

Nacionalni portal NT

eMatica

Stranica namijenjena razrednicima.

Agencija za OiO

Zbornica


PRAVOPIS

Hrabri telefon

za djecu, roditelje, studente i volontere

Jezični savjeti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Europska Unija ili Europska unija?
Autor: Slavica Kovač, 22. 1. 2012.

Treba li pisati Europska Unija ili Europska unija i sklanja li se kratica EU neka su od češćih pitanja o kojima se raspravlja u jezičnim krugovima. Budući da stručna literatura promiče oba načina pisanja, argumentirano iznosimo svoj stav o tome kako je pravilno pisati.


U Velikomu školskom leksikonu (Školska knjiga, 2003.), Europska je unija definirana kao: ''gospodarska i politička organizacija osnovana Rimskim ugovorom koji su 1957. potpisale vlade Belgije, Francuske, SR Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske. Današnji je naziv uveden 1993. ugovorom u Maastrichtu''. Prema Hrvatskomu pak enciklopedijskom rječniku (Novi liber, 2002.), Europska unija jest: ''naziv organizacije koja predstavlja dosad najviši oblik nadnacionalne integracije najrazvijenijih europskih država; osnovalo ju je 15 europskih zemalja ugovorom u Maastrichtu''.

Na službenim stranicama Ministarstva za europske integracije i Vlade Republike Hrvatske (www.entereurope.hr) piše dosljedno također Europska unija, primjerice: ''Današnja Europska unija rezultat je polustoljetne evolucije koja je počela u okvirima Eurospkih zajednica pedesetih godina 20. stoljeća.''

I u Četverojezičnome rječniku prava Europske unije (www.norma.hidra.hr/rjecnik/) također piše Europska unija. U Velikom rječniku hrvatskoga jezika Vladimira Anića (Novi liber, 2006.) nije naveden pojam Europska unija, no eurotržište je definirano kao: ''zajedničko tržište zemalja članica Europske unije među kojima nema carinskih, monetarnih ni drugih ekonomskih barijera''.

Sve su ovo primjeri gdje se unija piše malim početnim slovom. I to je potpuno u skladu s pravilima o pisanju velikoga početnog slova vlatitih imena koje kaže: ''Osim prvoga člana, velikim se početnim slovom pišu i svi drugi članovi vlastitih imena (osim veznika i prijedloga):

• naseljenih mjesta

• država

• kontinenata.

U ostalih se višečlanih vlastitih imena velikim početnim slovom piše samo prvi član, a od ostalih samo oni koji bi se i izvan višečlanog imena pisali velikim slovom." (Babić, Finka, Moguš: Hrvatski pravopis, IV. izdanje, Školska knjiga, 1996.).

Međutim, u velikoj je većini novijih pravopisa koje danas možemo pronaći na tržištu navedeno Europska Unija, dakle s velikim početnim slovom ''U'', primjerice:

• Babić, Moguš: Hrvatski pravopis (Školska knjiga, 2010.) na kojem je navedeno da je usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika,

• Babić, Ham, Moguš: Hrvatski školski pravopis (Školska knjiga, 2008.) na kojemu je također navedeno da je usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika,

• Badurina, Marković, Mićanović: Hrvatski pravopis (Matica hrvatska, 2007.) na kojem su kao članovi povjerenstva Matice hrvatske navedeni mahom vrsni hrvatski jezikoslovci.

U članku ''Jezična politika i praksa u Europskoj Uniji'' Jima Hlavača (Jezik 53/3) također dosljedno piše Europska Unija, a kratica EU se ne sklanja. Zgodno je primijetiti da se u Hrvatskomu nacionalnom obrazovnom standardu (www.mzos.hr) , u programu povijesti za 8. razred, nalazi Eurospka unija), a u programu geografije za 7. razred obje se riječi pišu velikim slovom, dok se kratica EU dosljedno sklanja (potvrđeni su oblici EU-a i EU-om).

Prema svemu navedenome, jedino je zapravo pitanje je li Europska unija država ili nešto drugo. Sjedinjene Američke Države smatraju se, primjerice, državom pa se stoga i svaka riječ u nazivu piše velikim početnim slovom. Mišljenja smo da se Europska unija ne smatra državom (barem ne još uvijek), a potvrdu ovome nalazimo i u Hudeček-Mihaljević-Vukojevićevim Jezičnim savjetima (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2. prošireno izdanje, 2011.). Stoga savjetujemo i plediramo da se piše Europska unija – dakle malim početnim slovom ''u''.

Drugo je pitanje sklanja li se kratica EU. Ovdje u stručnoj literaturi nailazimo također na obje varijante. U novinama se ova kratica uglavnom ne sklanja, no s obzirom na pismenost dnevnoga tiska u RH, to i nije neka referencija. Kao što smo već pisali u našoj temi mjeseca kolovoza 2011. ''Kratice – 2. dio'', EU jest sastavljena, stalna kratica. Od sastavljenih kratica po Babić-Finka-Moguševu Hrvatskom pravpopisu jedne obično ostaju nepromijenjene (HAZU, HNK, MH), a drugima se spojnicom dodaje padežni nastavak. No riječ je o pojedinačnim slučajevima nepromjenjivih (nesklonjivih) kratica te je zapravo nemoguće odrediti na koje se kratice to odnosi, posebice jer kratica EU nije niti navedena u tom pravopisu. U Hrvatskomu nacionalnom korpusu (www.hnk.ffzg.hr/30m.htm) kratica se EU podjednako često sklanja i ne sklanja, primjerice: ''Među članicama EU postoji suglasnost da se u Hrvatskoj održava jedan populistički režim koji još nije doživio temeljitu demokratsku preobrazbu. Ovi se, dakako, budući da je njihova prodaja i upotreba u EU-u najstrože zabranjena, izvoze u nerazvijene zemlje.''

Tezu da kraticu EU treba sklanjati promiču i spomenuti Hudeček-Mihaljević-Vukojevićevi Jezični savjeti, no budući da u praksi ravnopravno nailazimo na obje varijante, a jednostavnije je pisati i čitati kraticu bez spojnice i padežnog nastavka, ipak bismo preporučili pisati je kao nesklonjivu kraticu, u rangu s HAZU, MH i HNK. S obzirom na to da zapravo niti jedan način pisanja nije pogrešan niti točan, odluku kako ćete pisati prepuštamo vama.

No važno je znati da je EU kratica muškoga roda; ako je već sklanjate, trebate je tako i sklanjati (ovaj EU, a ne ova EU, kao i ovaj HNK, a ne ovo HNK, ovaj HNL, a ne ova HNL).

Ivan Ćesić, prof.


indecisionRasprava o nazivu upravo se vrši na facebooku časopisa Jezik. Možete ju pratiti ili se uključiti na http://www.facebook.com/pages/%C4%8Casopis-Jezik/113657748671600

 



Izvor: http://www.editorplus.hr/index.php/tema-mjeseca/138-europska-unija-ili-europska-unija.html


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju