Dobra komunikacija ključ je uspjeha

U praksi se pokazalo da su uspješniji oni predavači u obrazovnom, a osobito u odgojnom pogledu, koji bolje uspostavljaju međusobnu komunikaciju, bolje rečeno uspostavljaju dvosmjernu komunikaciji na navedenim relacijama.

Poznato je da već od ranog djetinjstva djeca iz znatiželje postavljaju puno pitanja, često puta toliko da zamore sugovornika. Naša spremnost da damo odgovore na postavljena pitanja razvit će kod djeteta osjećaj za suradnju i prijateljski odnos. Tako ćemo mnogo uspješnije utjecati na njegov sveukupni razvoj u obrazovnom i odgojnom pogledu.

Svakodnevni život u školi i suvremenoj nastavi upravo od učitelja traži da uz planirani nastavni rad i predviđene metode mora uspostaviti dobru komunikaciju pomoću koje u svakom trenutku ima povratnu informaciju o učenikovu napretku.

Imamo pojava da  kod nekih razreda teško postižemo radnu disciplinu, trošimo puno vremena na kritiziranje i savjetovanje. Ljutimo se zbog neuspjeha i na koncu opet ne uspijevamo uspostaviti s učenicima pravu komunikaciju jer je njihova međusobna komunikacija, problemi koji ih muče i  njihovi privatni sadržaji za njih mnogo važnija od nastavnih sadržaja koje im nastojimo približiti.

Dobro je u takvim trenucima uključiti se u diskusiju o njihovim problemima jer s time ćemo pokazati da nam je bitno kako se osjećaju, da  smo im spremni pomoći. Vrijeme koje smo odvojili za razgovor s djecom nikad nije izgubljeno. Ono je vrijedna „ investicija“ za cjelokupni budući rad s tom istom djecom.

Pitanje zašto djeca u pubertetu znaju postavljati kao i mala djeca. Pitanjem zašto otkrivaju se uzročno posljedične veze, odnosno potiče se razvoj kritičkog mišljenja što predstavlja važan odgojni zadatak i cilj. Istina je da su učenici zahvaljujući suvremenim medijima informirani, ali nisu još toliko zreli da bi mogli rasuđivati i razlikovati svaki put negativne pojave, jer su uvjereni da je sve što rade normalno, zato je pomoć učitelja neophodna kao i približavanje njihovim temama. Kad jednom uspostavimo suradnju  lakše ćemo postići radnu disciplinu i dovršiti planirani posao. Pa i kad nam se čini da smo malo dali, ako je znanje palo na plodno tlo onda smo uspjeli.

Ocjena

Jedan od uzroka dobre i loše komunikacije na relaciji učenik- učitelj je i neizbježna ocjena. Za učitelje je ocjena  jedno dijagnostičko sredstvo pomoću kojega želi doznati koliko je učenik od predviđenog gradiva usvojio. Učenici to doživljavaju često puta kao neugodu  što nije dobro. Učenici se znaju narugati nekome tko nije znao za vrijeme usmenog ispitivanja. To ne samo da nije lijepo ni prijateljski, nego nema pedagoškog opravdanja  jer u školu smo došli naučiti ono što ne znamo. Ne učimo svi jednako brzo. Važno je znati da ne možemo svi biti jednako uspješni u svakom predmetu. Netko može imati npr. odličan iz matematike, a dobar iz stranog jezika

Većina učenika želi visoke ocjene, ambicija je poželjna, ali ona se realno ostvaruje  uz redovno učenje. Ocjena ne odražava uvijek količinu znanja nego i način na koji izlažemo naučeno. Ponekad dobijemo slabiju ocjenu ne zbog toga što nismo znali za bolju ocjenu ili što nas je učitelj kaznio,  nego zbog toga što nismo smireno, opušteno odgovarali , pa smo izostavili važne činjenice iako smo ih prethodno naučili.

Razviti interes za pojedino područje ili predmet važnije je od  visoke ocjene, jer onda na tom području stalno napredujemo i znanje nam  postaje važnije od ocjene.

SR

Razred je jedna socijalna zajednica u kojoj učenici svakodnevno žive i međusobno komuniciraju. Tu se izgrađuju  socijalni odnosi . Učenici se trebaju osjećati sigurno i zaštićeno. Razvijanjem  prijateljskih  odnosa  osjećaju se i ugodno te im razred ostaje u trajnom sjećanju.

Sat razrednika se bitno razlikuje od predmetnih satova na kojim je gradivo određeno. Na satu razrednika nema ocjenjivanja ni ispitivanja zato ovaj sat mora biti najdemokratičniji. Tu se  učenici  osjećaju ravnopravni i svatko može slobodno iznositi svoje mišljenje  i stavove. Nitko ne smije biti manje važan. Svi članovi mogu doprinositi uspjehu svoga razreda. Teme su prilagođene uzrastu djece, nisu strogo zadane te u suradnji s razrednikom  učenici mogu birati teme iz svakodnevnog života  koje su im aktualne i zanimljive, teme  koje nameće suvremeni život. Razrednik je ovdje samo jedan od najodgovornijih članova u razrednoj  zajednici.

Odnos učenika prema razredniku trebao bi biti iskren i otvoren. Ne bi trebalo biti razrednih tajni. Razrednik je u ulozi voditelja jednog tima kojem je stalo da svi skupa ostvare zadane ciljeve.

                                                                  prof. Radimir Zrilić, školski pedagog