Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić podsjetio je kako je Tesla izabran počasnim članom Akademije 17. prosinca 1896. "Teslin izbor pokazuje koliko su naši prethodnici bili avangarda jer su prepoznali Teslin rad u SAD-u", naglasio je akademik Kusić.

Tesla je izabran u Akademiju u dobi od 40 godina pa se ubraja među najmlađe i najdugovječnije članove najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije, dodao je. "Tesla je bio gigantski um koji može biti inspiracija i uzor mlađim generacijama, primjer je znanstvenika i učenjaka, ali i humanista i čovjeka. Otišao je u svijet s ruba tadašnje zapadne civilizacije i napravio velika djela. Tesla je pridonio razvoju, napretku i onome što danas imamo i naša Akademija ponosna je što je bio njezin član", poručio je akademik Kusić.

Podsjetio je na Teslino djetinjstvo, školovanje i odlazak u SAD 1884. godine, te posjet Zagrebu 1892. kad je predložio izgradnju hidroelektrane. Spomenuo je i Teslin izbor za počasnog doktora zagrebačkog Sveučilišta 1926. i činjenicu da se Teslin lik nalazi na rektorskom lancu Sveučilišta.

Akademik Kusić podsjetio je i na mjernu jedinicu za magnetsko polje koja je 1956. dobila Teslino ime, čime je Nikola Tesla postao jedini Slaven čije ime nosi mjerna jedinica. "Tesla se ponosio svojom hrvatskom domovinom i srpskim rodom, ali bio je veliki kozmopolit i čovjek svijeta", istaknuo je Kusić.

Predsjednik organizacijskog odbora znanstvenog skupa akademik Dario Vretenar podsjetio je na ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku zaslužnima za otkriće "Božje čestice", rekavši kako je Tesla na neki način naslutio svijet elementarnih čestica koji se tek počeo otkrivati jer je imao veliku ulogu u pronalaženju elektrona.