Važan spomenik hrvatske kulture

Vinodolski zakonik sastavila je u Novom Vinodolskom komisija od 42 člana iz tadašnjih vinodolskih općina: Bribira, Grižana, Drivenika, Hreljina, Bakra, Grobnika i Trsata.

Uz članak o tovernaru (krčmaru) nalazi se nacrtan stol s kablićem vina, s ćupom i čašom, a iznad još piše Oštarija.

U tom pravnom spisu uređen je odnos krčkih knezova i vinodolskog stanovništva. Naime, darovnicom hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Vinodol je 1225. potpao pod vlast krčke vlastele. Slobodni seljaci nisu željeli postati kmetovi pa dolazi do sukoba koji traju sve do 1288., kada su Vinodolčani priznali vlast otočkih knezova, a ovi su im učinili neke ustupke.

Uz članak o tučnjavi među kmetovima nalazi se na margini nacrtana šiba

Zakonik je napisan glagoljicom. Podatak da je taj originalni i opširni dokument iz XIII. stoljeća sastavljen na narodnom jeziku, svrstava ga u važne hrvatske kulturne spomenike.

Na listu 16 nacrtana je ruka s mačem

Vinodolski je zakonik prepisan s izvornika početkom XVI. st. glagoljičnim kurzivom na 14 pergamentnih listova veličine 24,3×16,5 cm s inicijalima urešenim biljno-geometrijskim motivima i rubnim crtežima.

Prepisivač Vinodolskog zakona u 16. stoljeću ispisao je par redaka uglatom glagoljicom, a potom nastavio pisati kurzivnom glagoljicom

U XIX. st. uvezan je u kožu (prije restauriranja bio je uvezan u kartonske korice presvučene crnim platnom).